Uloga konzervansa hrane

Konzervansi hrane razvrstavaju se u fungicide i bakteriostatičke agense prema njihovim funkcijama. Njih se često razlikuje zbog razlike u koncentraciji, vremenu djelovanja i svojstvima mikroba. Prema prirodi, može se podijeliti na organske kemijske konzervanse i anorganske kemijske konzervanse. Pored toga, nisin je peptidni antibiotik kojeg proizvodi S. lactis, a sadrži 34 aminokiseline. Postoji 28 sorti. Konzervansi su klasificirani prema izvoru i sadrže dvije vrste kemijskih konzervansa i prirodnih konzervansa. Kemijski konzervansi dalje se dijele na organske konzervanse i anorganske konzervanse. Prva uključuje uglavnom benzojevu kiselinu, sorbinsku kiselinu itd., A druga uglavnom sulfite i nitrite. Prirodni konzervansi, obično izvađeni iz metabolita životinja, biljaka i mikroorganizama. Na primjer, nisin je polipeptidna tvar izvađena iz metabolita Streptococcus faecalis. Polipeptid se može razgraditi u različite aminokiseline u tijelu. Propisi o takvim konzervansima razlikuju se od zemlje do zemlje. Bakteriocin ima raspon primjene i najveću dopuštenu dozu.